MAHAVIRA – DVADESET I ČETVRTI TIRTHANKARA

2.1 ZIVOTNA SKICA BHAGAVANA MAHAVIRE

Djainska tradicija govori o dvadeset I Äetiri Tirthankara (prevodioci preko toka postojanja),od kojih je svaki propovedao doktrinu za svoje doba.Prvi od njih je bio Bhagavan RiÅ¡abhadeva koji je propagirao religiju nenasilja (ahimsa dharma),pre dolaska Arijevaca u Indiju.Poslednji od njih je bio Bhagavan Mahavira,koji je Åiveo od 599 godine p.n.e. do 527 godine p.n.e..Obnovio je doktinu nenasilja propovedanu od Bhagavana RiÅ¡abhadeva.Gosala Makkaliputta,lider AÄ‘ivika Å¡kole,I Gautama Buddha,osnivaÄ Buddhizma su bili Mahavirini savremenici.

Mahavirini roditelji su pripadali laiÄkim sledbenicima Bhagavan ParÅ¡vanatha,dvadeset I trećeg Tirthankara,sina kralja AÅ¡vasene I kraljice Vama iz Varanasija.ParÅ¡vanatha je bio kućedomaćin trideset I dve godine,a zatim je postao asketa,te je nakon vrÅ¡enja strogosti tokom Äetrdeset I osam dana,dosegao prosvetljenje ( sveznanje).Živeo je punih sto godina I dosegao nirvanu na planini SammedaÅ¡ikhar,nekih 250 godina pre Mahavire.

Mahavira je roÄ‘en na trinaesti dan svetle polovine Ćaitre,prvog meseca Indijskog kalendara,sto odgovara 30.Martu 599 godine p.n.e., u predgraÄ‘u Vaisalija zvanog Kundgram,sada poznatom kao Basukund,Roditelji su mu bili Siddharta,imućni plemić I Trisala,koja je bila sestra Äuvenog Lićhavi princa iz VaiÅ¡alija po imenu Ćetaka.Pravo Mahavirino ime je bilo Vardhamana.Njegovo poznatije ime ,Mahavira, je dobio kasnije.ÄŒesto je nazivan “poÅ¡tovani princ Mahaviraâ€.

Mahavira je postao monah u tridesetoj godini Åivota.Praktikovao je oÅ¡tar asketizam (tapasćarja) tokom ostatka zivota,odbacivÅ¡i odeću I lutajući kao monah “obuÄen u nebo†(digambara).Njegov oblik meditacije,dani podviÅnistva I navike su postale primer religijskog Åivota monasima.Njegov duhovni napor je trajao dvanaest godina.Tokom tog perioda podviÅnistva,Mahavira je sreo nekoliko monaha koji su obogatili njegovo duhovno iskustvo.

Godine 557. p.n.e. ,nakon dvanaest godina strogosti I meditacije,na deseti dan svetle polovine meseca VaiÅ¡akha,drugog meseca po indijskom kalendaru,Mahavira je dosegao sveznanje ( apsolutno znanje).Od tada poÄinje njegova karijera kao onog ko pokazuje put i religijskog uÄitelja.

Narednih trideset godina,Mahavira,lutajući asketa,propovedao je doktrinu veÄne istine.Osam meseci u toku godine je lutao a preostala Äetiri meseca kiÅ¡ne sezone (ćhaturmasja) bi provodio u većim gradovima kao sto su Ćampa,VaiÅ¡ali,Radjagraha,Mithila I Å ravasti.PrivlaÄio je ljude svih zanimanja,bogate I siromaÅ¡ne,kraljeve I obiÄan narod,muÅ¡karce I Åene,prinÄeve I sveÅ¡tenstvo,dodirljive I nedodirljive.Brojni kraljevi,njegovi savremenici,I plemstvo,dolazili bi da sluÅ¡aju njegove govore I postajali njegovi uÄenici.

Na petnaesti dan tamne polovine meseca Kartika,osmog meseca po indijskom kalendaru,527. godine p.n.e.,u dobi od sedamdeset I dve ,Tirthankara Mahavira je dosegao nirvanu u mestu zvanom MaÄ‘Ä‘hima Pava,danaÅ¡nji Pavapuri u okrugu Patna,indijske drzave Bihar.U noći spasenja,kraljevi I vodje dva klana,Malle I Lićhavi,su se skupili I proslavili Festival Svetla (Dipavali) u njegovu Äast.

2.2 NEKE ZNACAJNE POENTE.

Iz gore navedenog,mogu se izvući neke znaÄajne stavke o Åivotu I uÄenju Bhagavan Mahavire.

(1) Äainizam je postojao pre Mahavire a njegova uÄenja su bazirana na njegovim prethodnicima.Tako,za razliku od Buddhe,Mahavira je bio viÅ¡e reformator I propagator postojećeg religijskog reda a ne osnivaÄ nove vere.Sledio je već razvijenu liniju svog prethodnika Tirthankara ParÅ¡vanatha.Ipak,Mahavira jeste reorganizovao filosofske ciljeve Ä‘ainizma da bi odgovarale njegovom vremenu.

(2) Mahavaira je bio briljantna liÄnost.Zauzima jedinstveno mesto meÄ‘u najvećim ljudima sveta,bio je oaza u pustinji konfuzije oko krajnjeg cilja ljudskog Åivljenja.Bio je I filosof I Tirthankara.Kao filosof,tragao je za reÅ¡enjem Åivotnih problema .Kao Tirthankara,dao je novi smisao Dharmi propovedanom od strane njegovih prethodnika.Mahavira je prihvatio dva koraka u otkrivanju stvarnosti:

Prvi-izmirio je ostvarenja unutarnjih spoznaja sa svetom razuma i

Drugi- istraÅivao je prirodu Åivota I postojanja kroz licna zapaÅanja,znanje I iskustvo.

(3) Mahavira je bez sumnje bio proizvod najboljeg iz Aryanske kulture.Osim Å¡to je nasledio filosofiju svojih prethodnika,bio je inspirisan I drugim indijskim Å¡kolama misli.Savremeni ideali slobode od svetovnih patnji I misli o transmigraciji su veoma mnogo zaokupljali njegov um.To ga je odvelo ka cilju integrisane liÄnosti kroz pobedu nad ljudskim slabostima.Srodne snage su se ujedinile protiv BrahmanistiÄke tradicije,raÄ‘ajuci teoriju odricanja I samospoznaje (Nivritti Marga).Bio je na Äelu tog previranja na intelektualnom,duhovnom I druÅ¡tvenom nivou.Dalje,predstavio je uÄenje o relativnom pluralizmu (Syadvada),tj uÄenje o izdvojenim I suprotstavljenim stvarima koje su ipak vezane u jedan skladan sistem.Tako je striktno,detaljno proucavanje postalo glavna karakteristika njegovog prilaza.Duhovna snaga I moralna veliÄina Mahavirinog nauka je impresionirala ljude.On je religiju predstavio jednostavnom I prirodnom,slobodnom od elaborativne ritualne sloÅenosti.Njegov nauk tezi ka izvornoj lepoti I harmoniji.Mahavira je uÄinio Ä‘ainizam kljuÄnom taÄkom i studentima drugih Å¡kola misli

(4) Mahavira je naglaÅ¡avao potrebu sveobuhvatnog viÄ‘enja-mnogostrukost uglova posmatranja (anekantavada).Za njega,ne postoji pitanje uzdizanja ili dominacije neÄijeg duhovnog ili ideoloÅ¡kog viÄ‘enja.Po njemu,razliÄita miÅ¡ljenja su prirodna ljudska sklonost.Mudrost,ipak,leÅi u usklaÄ‘ivanju tih razliÄitosti.

(5) Mahavira je bio vrlo uspeÅ¡an u iskorenjivanju iz ljudskog uma koncepta o Bogu kao stvaraocu I zaÅ¡titniku.Takodje je negirao bogosluÅenje ( jednog ili viÅ¡e bogova) kao naÄin spasenja.PouÄavao je ideji superiornosti ljudskog Åivota I naglaÅ¡avao je vaÅnost pozitivnog.Njegova poruka o nenasilju (ahimsa),istini (satya),poÅ¡tenju (aćhaurja),celibatu ( brahmaćarja) I neposesivnosti (aparigraha) je puna opÅ¡te samilosti.Govorio je da Åivo telo nije samo integracija organa vec I prebivaliÅ¡te duÅ¡e koja potencijalno ima beskrajnu percepciju (ananta darÅ¡an),beskrajno znanje (ananta gjana),beskrajnu snagu (ananta virja) I beskonaÄno blaÅenstvo (ananta sukha).Mahavirina poruka odraÅava slobodu I duhovnu radost duÅ¡e.

(6) U vezi duhovnosti,po Mahaviri,I muÅ¡karci I Åene su jednaki.Primamljivost odvojenosti I osloboÄ‘enja je privlaÄila I Åene.Mnoge od njih su sledile Mahavirin put I odvojenost od sveta u stremljenju ka duhovnom napredovanju.

(7) Kao I Buddhizam,Äainizam je takoÄ‘e dobijao kraljevska pokroviteljstva.Kralj Magadhe,Å renika I Mahavirin ujak,Ćetak,izmedju ostalih,su bili odani Mahaviri.Ipak,prihvatanje Mahavirinog uÄenja od strane naroda je bio najvaÅniji faktor u tome.

Ukratko,Mahavira je doprineo procesu ujedinjenja Indije I razvoja kolektivne svesti integrišući Arjanske I pre-Arjanske elemente u skladnu kulturu I duhovnost.

Par vekova nakon Mahavirine nirvane,Ä‘ainski religijski red (Sangha) je sve viÅ¡e jaÄao I postajao sloÅeniji.Desili su se neki raskoli oko zanemarljivih stavki koje nisu zadirale u izvorna uÄenja Tirthankara.Kasnije generacije su svedoÄile o uvodjenju ritualistiÄke sloÅenost koja je maltene postavila Mahaviru I Tirthankare na tron boÅanstava.Mahavirina ravnoduÅ¡nost ka sluÅenju Boga je bila u senci uloge koju je stekao a koja se normalno dodeljuje Bogu u drugim religijama.