Filosofske Doktrine

┼╜IVOT I ZAVE┼аTANJE MAHAVIRE

POGLAVLJE V

DOKTRINE MAHAVIRE


Filosofske Doktrine :

Po┼бto je Tirthankara Mahavira bio 24. u neprekinutom nizu Tirthankara ─Рainske tradicije po─Нev┼бi od 1. Tirthankara- Ri┼бabhadeva, propovedao je u─Нenja koja su ranije propovedala 23. njegova prethodnika. Par┼бvanatha,┬а 23. Tirthankara┬а se pojavio 250 godina pre Tirthankara Mahavire i tokom svog ┼╛ivota ,┬а Par┼бvanatha je propagirao osnovne doktrine ─Рainizma na dobrobit ─Нove─Нanstva. Ali, nakon Par┼бvanatha,i ┼╛ivotni uslovi ljudi su se zna─Нajno promenili. Ljudi su po─Нeli da se dr┼╛e razli─Нitih verovanja i praksi , koja su bila potpuno suprotni verovanju i praksi ─Рainske religije. Stoga je postojala velika potreba za vra─Зanje obi─Нnih ljudi pravom putu koji su zastupali ─Рainski Tirthankare.

Ova hitna potreba je do─Нekala Tirthankara Mahaviru tokom ┼бestog veka pre n.e. nagla┼бavaju─Зi drevne principe ─Рainizma svim kategorijama ljudi ┼бirom Indije.┬а┬а┬а┬а┬а┬а┬а Tirthan┬нhara Mahavira je nastavio svoj propovedni─Нki put ─Нitavih 30 godina sve do svoje Parinirvane.U toj misiji ┼бirenja doktrine i obra─Зanja ljudi u ─Рainski na─Нin ┼╛ivota,Tirthankara Mahavira je bio veoma uspe┼бan jer su ljudi naveliko bili impresionirani njegovim bo┼╛anskim glasom,govorni─Нkim mo─Зima , sjajnom li─Нno┼б─Зu i iskreno┼б─Зu namere kao i ─Нvrste ube─Сenosti o korisnoti prihvatanja ─Рainskog na─Нina ┼╛ivota. Tako su u─Нenja ,propovedana od Tirthankara Mahavire ,bile u stvari i izvorne doktrine ─Рainizma.

Osnovni princip u filosofskim doktrinama Tirthankara Mahavire je taj da je ‘Sat’ tj., stvarnost nestvorena i da je karakteri┼бe `Utpada’ tj., nastanak ili pojavnost ,`Vjaja’ tj., uni┼бtenje ili nestajanje i тАШAstikajaтАЩ, ve─Нnost. Dalje, svaki objekat stvarnosti sadr┼╛i beskrajne karakteristike.On ima `parjaje’, tj.,oblike i `gune’,tj.,osobine kroz koje traje su┼бtinski substratum kroz sva vremena. Osnovna supstanca sa njenim osobinama je ne┼бto ┼бto je ve─Нno, dok se oblici ili povremene karakteristike javljaju i nestaju.Na taj na─Нin promena i stalnost su iskustvene ─Нinjenice .Na primer,du┼бa ili duh je ve─Нan sa njenom neodvojivom karakterisrikom тАУ svesno┼б─Зu , ali u isto vreme ona je subject povremenih karakteristika poput zadovoljstva ili bola i nametnutih oblika poput tela itd. , koje se neprekidno smenjuju.Zlato, na pimer, svojom bojom i gustinom je ne┼бto ┼бto je stalno mada ima razli─Нite oblike u razli─Нito vreme.

Dalje,filosofske doktrine tvrde da su u ovom svetu `dravye’ tj.,supstance , stvarne jer su karakterisane postojanjem.Postoji ┼бest supstanci a ┼бire mogu biti podeljene u dve glavne kategorije ,─Рiva’,tj.,┼╛ivo i `a─Сiva’, tj.,ne-┼╛ivo.

(A) ─Рiva Dravja :┬а┬а┬а┬а┬а┬а ─Рiva zna─Нi Atman tj., du┼бa ili duh. ─Рiva je su┼бtinski jedinica svesnosti i one su bezbrojne.Bukvalno , ─Нitav svet je ispunjen njima.Du┼бe su supstance i kao takve su ve─Нne.Njihova karakteristi─Нna osobina je svesnost koja nikada nemo┼╛e biti uni┼бtena.Du┼бa je uvek sve-savr┼бena i sve-mo─Зna.Ali usled neznanja ona se identifikuje sa materijom i tu po─Нinju svi njeni problemi i propadanje.

Postoje dve vrste du┼бa,(a) `samsarin’, tj.,svetovna ili тАШ┬а baddha’, tj.,one koje su vezane i (b) `siddha’, tj.,oslobo─Сene ili `mukta’ tj.,one koje su slobodne.Svetovne du┼бe su utelovljene du┼бe ┼╛ivih bi─Зa i jo┼б uvek su predmet to─Нka prepora─Сanja.Sa druge strane, oslobo─Сene du┼бe su one koje su dostigle┬а Nirvanu ili `Mukti’┬а tj.,slobodu od utelovljenja.To zna─Нi da oslobo─Сene du┼бe vi┼бe ne─Зe biti utelovljene.Takve slobodne du┼бe prebivaju u stanju savr┼бenstva na vrhu univerzuma i nemaju vi┼бe nikakve veze sa svetovnim poslovima.Oslobo─Сene du┼бe tako─Сe zadr┼╛avaju apsolutnu ─Нistotu i u svom ─Нistom stanju poseduju ─Нetiri osobine poznate kao:

`Ananta-─Жatu┼бtaja’, Beskrajnu ─Мetvornost, ┬а

  • .ananta-dar┼бana’ –┬а beskrajno opa┼╛anje
  • `ananta-┬а┬а gjana’, beskrajno znanje
  • ananta-virja’, beskrajnu snagu
  • `ananta-sukha’,beskrajno bla┼╛enstvo

Najbitnija razlika izme─Сu svetovne i oslobo─Сene du┼бe se sadr┼╛i u ─Нinjenici da je prva pro┼╛eta suptilnom materijom poznatoj kao `Karma’, dok je druga apsolutno ─Нista i slobodna od bilo kakvog materijalnog pro┼╛imanja.

Postoji dve vrste svetovnih du┼бa, : (l) Sthavara, nepokretna ili jedno-─Нulne du┼бe,odnosno , one koje imaju samo ─Нulo dodira i (2) Trasa, tj., pokretna ili vi┼бe─Нulne du┼бe , koje imaju tela sa vi┼бe od jednog ─Нulnog organa.Ove prve su povezane sa zemljom, vodom,vatrom, vetrom i biljem a ove druge se razlikuju me─Сu sobom zavisno od broja ─Нulnih organa.

(B)┬а┬а┬а┬а A─Сiva Dravje :┬а┬а┬а┬а┬а ne-┼╛ive supstance se dele na pet i to,

  1. Pudgala, materija,
  2. Dharma, medijum pokreta,
  3. Adharma. Medijum odmora,
  4. Aka┼бa, prostor
  5. Kala, vreme

Mada su sve karakterisane postojanjem, konstitucija vremena je ne┼бto druga─Нija: ono nema postojanja u prostoru ali je sa─Нinjeno od vi┼бe jedinica.Materija nije ┼╛iva stvar koje ima ─Нulne kvalitete sa razli─Нitim funkcijama i oblicima; principi pokreta i odmora omogu─Зuju sve kretnje i stati─Нna stanja u ovom fizi─Нkom univerzumu; sve te supstance su sme┼бtene u prostoru; i to je princip vremena koji obele┼╛ava komtinuitet ili promenu.

Doktrine ─Сainizma nagla┼бavaju da ovih ┼бest ─Сiva i a─Сiva dravja , tj., ┼╛ive i ne-┼╛ive supstance , su ve─Нno postoje─Зe, nestvorene i bez po─Нetka u vremenu. Kao supstance one u ve─Нne i nepromenljive , ali njihove modifikacije prolaze kroz tok promena.Njihova me─Сusobna kooperacija i interakcija obja┼бnjava sve ono ┼бto mi podrazumevamo pod terminom тАШkreacijaтАЩ.Doktrine ─Сainizma negiraju postojanje ikakvog inteligentnog тАШKreatoraтАЩ┬а koji je odgovoran za stvaranje ovog univerzuma.

Dalje,doktrine ─Сainizma ne samo da ka┼╛u da ─Нitav univerzum mo┼╛e biti podeljen na ─Сiva i aj─Сiva dravje , tj., ┼╛ive i ne-┼╛ive supstance , ve─З i obja┼бnjavaju prirodu i me─Сuodnos ta dva elementa.Tvrdi se , ukratko, da ┼╛ivo i ne-┼╛ivo ,do┼бav┼бi u kontakt jedna sa drugom emituju odre─Сene energije koje stvaraju ra─Сanje , smrt i druga ┼╛ivotna iskustva;ovaj process mo┼╛e biti zaustavljen a energije uni┼бtene usled discipline koja vodi oslobo─Сenju.Bli┼╛a analiza ovoe kratke izjave pokazuje da to uklju─Нuje slede─Зih sedam predispozicija:

  1. da postoji ne┼бto ┼бto nazivamo ┼╛ivim;
  2. da postoji ne┼бto ┼бto nazivamo ne-┼╛ivim;
  3. da to dvoje dolazi u kontakt jedno s drugim;
  4. da kontakt vodi do produkcije odre─Сenih energija;
  5. da proces kontakta mo┼╛e biti zaustavljen;
  6. da postoje─Зe energije mogu biti iscrpljene; i
  7. da spasenje mo┼╛e biti dosegnuto.

Ovih sedam propozicija se nazivaju sedam┬а tattvi┬а ili stvarnosti u ─Рaina filosofoji.Ove tattve su imenovane ovako:┬н

  1. ─Рiva, ┼╛iva supstanca.
  2. A─Сiva, materija ili ne-┼╛iva supstanca,
  3. A┼бrava, pokretanje Karmi─Нke materije ka du┼бi,
  4. Bandha, ┬аvezivanje du┼бe karmi─Нkom materijom,
  5. Samvara, prestanak A┼бrave.
  6. Nir─Сara, postepeno otklanjanje karmi─Нke materije, i
  7. Mok┼бa, dostizanje savr┼бene slobode.

(i)┬а (ii) ─Рiva i A─Сiva :-Od ovih sedam tattvi, prve dve se ti─Нu prirode i nabrajanja ve─Нnih supstanci prirode , dok se preostalih pet ti─Нu me─Сuodnosa izme─Сu ove dve supstance , tj. du┼бe i materije. (iii) A┼бrava : Tre─Зi princip A┼бrava ozna─Нava upliv karmi─Нke materije u konstituciju┬а du┼бe.Kombinacijom karmi─Нke materije sa ─Сivom se naziva yoga(joga).Tako je yoga kanal A┼бrave. Fizi─Нka materija koja je u stvari uplivala ka du┼бi nemo┼╛e biti opa┼╛ena ─Нulima jer je veoma suptilna. (iv) Bandha : Kada karmi─Нka materija upliva u du┼бu , obe se neopa┼╛eno me┼бaju me─Сu sobom.┬а┬а┬а┬а Bandha ili┬а vezanost je asimilacija materije koja je sposobna da stvori karmu du┼бi povezanoj sa strastima.Unija duha i materije ne podrazumeva kompletno poni┼бtenje njihovih prirodnih svojstava , ve─З samo suspenziju njihovih funkcija , u razli─Нitom stepenu, zavisno od kvaliteta i kvantiteta apsorbovanog materijala. Tako , posledice fuzije du┼бe i materije se manifestuje u obliku li─Нnosti koja usvaja obe prirode , bez da uni┼бti i jednu od njih.Postoji pet uzroka Bandhe :

  1. Mithjadar┼бana, pogre┼бno verovanje ili vera,
  2. Avirati, bez-zavetnost ili ne biti isposnik,
  3. Pramada, nemarnost
  4. Ka┼бaja, strasti, i
  5. Yoga ( joga), vibracije du┼бe kroz um , govor I telo.

(v) Samvara : Stanja ┼╛elje i nesvi─Сanja, aktivnost misli,govora ili tela, su uslovi koji privla─Нe karmu, dobru i lo┼бu , ka du┼бi.Kada su ti uslovi uklonjeni , ne─Зe biti karmi koje prilaze ─Сivi.Tako je Samvara zaustavljanje upliva karmi─Нke materije ka du┼бi. Postoji nekoliko na─Нina kroz koje se de┼бava to zaustavljanje . (vi) Nir─Сara : Nir─Сara zna─Нi otpadanje karmi─Нke materije sa du┼бe.Du┼бa biva automatski oslobo─Сenja karmi kada ona sazre.Ali, to je dug proces. Otpadanje mo┼╛e biti postignuto i praksom strogosti . Tako postoji dve vrste┬а Nir─Сare.┬а┬а┬а┬а┬а Prirodno sazrevanje Karme i njeno odvajanje od du┼бe se naziva Savipaka Nir─Сara ,a ona koja primorava karmu da napusti du┼бu pre nego ┼бto sazri i to putem isposni─Нke prakse se naziva┬а Avipaka Nir─Сara. (vii) Mok┼бa : Mok┼бa ┬аili spasenje je sloboda od svake karmi─Нke materije zahvaljuju─Зi nepostojanju uzroka vezanosti i otpadanja sve karme. Tako se┬а kompletna sloboda du┼бe od karmi─Нke materije naziva Mok┼бa.Ona je dosegnuta kada se du┼бa i materija odvoje jedno od drugog .Odvajanje je potpuno kada sve karma napuste du┼бu i kada vi┼бe karmi─Нka materija nemo┼╛e biti privu─Нena ka njoj.