Uvod

Uvod

1.1 Predgovor

─Мovek je obdaren sposobno┼б─Зu da misli.Kao svesno bi─Зe,poku┼бava da shvati smisao ┼╛ivota i prirodu univerzuma oko njega,tragaju─Зi u razli─Нitima pravcima.Takva spekulacija kulminira u sistematskom rezonovanju.

Njegov trud daje izvesne rezultate.Formira odre─Сene koncepte i prilago─Сava tok delovanja radi svog napretka.─Мovek je takav od pamtiveka.Napor ljudskog intelekta daje zamah filosofiji-teoriji o ┼╛ivotu i prirodi univerzuma,i religiji-pravilima pona┼бanja radi duhovnog napretka.

1.2 ISTORIJSKO ZALE─РE

Zora тАЩтАЩIstorijskog PeriodaтАЩтАЩ,negde izme─Сu desetog i sedmog veka pre Hrista,je bitna za istoriju ─Нove─Нanstva.

Taj period svedo─Нi o razvoju ljudskog duha i nastojanja.Intenzivni talasi aktivnosti ljudskog intelekta su prekrili mnoge prostore koje je ─Нovek nastanio tokom Bronzanog Doba.Zaratustra je dao novu veru Iranu;Konfu─Нije i Lao Ce su podu─Нavali mudrosti u Kini;Jevreji su osvajanjem Vavilona razvili nepokolebljivu veru u Jehovu;Gr─Нka je postala pionir evropske kulture a njeni filosofi su prionuli na probleme ┼╛ivota i postojanja;osnovan je Rim.

U to vreme,situacija u Indiji je bila potpuno druga─Нija.Veoma kompleksna civilizacija i suptilna kultura je vekovima u njoj cvetala (1).

U njoj je postojao neprekidni razvoj uma i duha, i jedno sve pro┼╛imaju─Зe klju─Нanje je tkalo sukno indijske kulture.Vekovima stari san o sveop┼бtim osvaja─Нima (─Зakravartiji), i na politi─Нkim i na religijskim poljima, je bio u procesu ostvarenja.O─Нigledno je , iz filosofije Upani┼бada, da su ljudska inteligencija i metafizi─Нki koncepti bili dovoljno razvijeni u Indiji pre pojave takozvane zore тАЩтАЩIstorijskog PeriodaтАЩтАЩ.Postojali su temelji na kojima su kasnije izgra─Сeni ─Нuvenih ┼бest sistema indijske filosofije.

Ideje razvijane od starne svetih ljudi Upani┼бada su vodile do o─Нekivanja koja su bila ispunjena u kasnijim periodima.One nas snabdevaju dokazima o tome da su po─Нeli nastajati razli─Нiti pogledi na svet.Zna─Нajna intelektualna aktivnost se odvijala u razli─Нitim pravcima i ─Нekala je svoju punu filosofsku zrelost.

┼аesti vek p.n. ere ozna─Нava po─Нetke filosofskih spekulacija u mnogim zemljama,naro─Нito u Gr─Нkoj.Me─Сutim,u Indiji,to je bilo doba zna─Нajnog filosofskog napretka.Na drugim mestima,filosofija i religija su krenule sasvim razli─Нitim i nezavisnim putevima.Mada su se ova dva puta ponekad ukr┼бtala i uticala jedan na drugi,filosofija i religija nisu nikad utonuli jedno u drugo.Sa druge strane, u Indiji,nije bilo,niti jeste,mogu─Зe razlikovati to dvoje.Za razliku od Gr─Нke,indijska filosofija nije bila ograni─Нena na akademije.Ona je bila religija masa.Dok su indijski sveti ljudi i intelektualci nalazili re┼бenja za ┼╛ivotne probleme i probleme postojanja,koji su u osnovi bili filosofski,njihova u─Нenja su kreirala i oblikovala komponente religijskog sistema.Tokom vremena,ovi mislioci su postali proroci i sveci za njihove religiozne sledbenike.

1.3 Paralelni Razvoji U Indijskoj Kulturi

Postojala su dva paralelna razvoja misli u glavnom toku indijske filosofije; jedan je nagla┼бavao princip samo-discipline i ne-nasilja (ahimsa), a drugi,┼╛rtvene du┼╛nosti,radi spasenja ljudskih bi─Зa.Postoje dokazi koji sugeri┼бu da su religijske i filosofske ideje bile prisutne u svesti ljudi ─Нak i pre dolaska Arjanske rase u Indiju.

U ┼бestom veku pre n.e.,de┼бavao se procvat ideja koje su vodile ka novim filosofskim ciljevima i religijskim sistemima,─Нesto revolucionarnog karaktera.Rast novih religijskih sistema i filosofskih doktrina modifikovao je osnovu budu─Зnosti.Ovi sistemi su imali malo toga zajedni─Нkog sa vedskim ritualima.Zajedni─Нka osobina im je bila sloboda misli.

Brahmanisti─Нki spisi su formulisali ─Нetiri ┼╛ivotna nivoa(a┼бrama): u─Нeni─Нki,ku─Зedoma─Зinski,pustinja─Нki i asketski,koji su se oslobodili obaveza vladaju─Зih religijskih ideja i praksi,predstavljaju─Зi nove fundamentalne probleme ┼╛ivota i postojanja.Njihov broj je rastao a njihov stalni pokret ih je dovodio u ─Нest kontakt jednih sa drugima.Rezultat je bio sna┼╛na reorijentacija religijskog ┼╛ivota i nastanak dvostruke reakcije.

Prvo,radoznali um je bio u potrazi za vi┼бim znanjem (para vidija) koje je neuni┼бtivo(ak┼бaram).Filosofski um Upani┼бada se okrenuo ka Vedanti(2) istovremeno se okrenuv┼бi protiv ┼╛rtvovanja.

On je predstavio novi element prosvetljenja (gjana marga) kroz meditaciju (dhjana) umesto tradicionalnog pristupa ┼╛rtvenim radnjama (karma marga).Meditaciji je data ve─Зa vrednost u novoj ┼бemi filosofskog razvoja.Kao rezultat,pojavilo se vi┼бe neustra┼бivih mislilaca,od kojih su neki ┼╛eleli da u potpunosti odbace Vede i koji su im se otvoreno protivili.─Рainizam i budizam,izme─Сu ostalih,odra┼╛avali su sna┼╛an sistematski i filosofski odklon od ogromnih i komplikovanih vedskih ┼╛rtvovanja i ceremonija.

Drugo,nastao je monoteisti─Нki pokret koji je negirao potrebu,ako ne i postojanje,vedskih bogova zajedno sa potrebom za brahmanima u duhovnim stvarima,i prihvatanje predanosti(bhakti marga) kao na─Нin zadovoljenja Bogova poput Vi┼бnua ili ┼аive.

Intelektualci su,odbaciv┼бi Vede kao izvor znanja i predanosti,nagla┼бavali sna┼╛an sistem discipline baziran na moralnom kodu i duhovnim praksama. Tako─Сe si bili protivnici kastinskog sistema,naro─Нito velikih pretenzija brahmana.Te osobe su od strane tradicije i ortodoksije nazivani тАЩтАЩheterodoksnimтАЩтАЩ misliocima.Verovali su da je ┼╛ivot pun teskobe i da je izlaz samo u meditaciji o predanosti najvi┼бoj istini.

Rastom heterodoksnog pokreta,gomila ┼╛rtvenih rituala i ceremonija koji su bili uklju─Нeni i podr┼╛ani od Veda,po─Нeli su da nestaju.Nastao je novi i sna┼╛an religijski tok za Apsolutom .Ova ideja je postepeno stekla dominantan karakter indijske kulture u budu─Зim generacijama.

Dr. K. M. Mun┼бi je taj razvoj opisao na slede─Зi na─Нin:

тАЩтАЩ Davno pre zore тАЩIstorijskog periodaтАЩ,centralna ideja je ve─З postala jasna u odnosu na inkoherentne potrebe koje su prolazile pod imenom dharma.─Мovek nije puze─Зi crv ve─З тАЩsopstvoтАЩ,su┼бtina je u nadfizi─Нkoj sudbini koja mo┼╛e biti dosegnuta prevladavanjem beda kojih ─Нovek na zemlji ima i previ┼бe;ovo ovladavanje mo┼╛e biti ste─Нeno integrisanjem li─Нnosti uz pomo─З samo-discipline kako bi uzdigla тАЩsopstvoтАЩ iznad toka prolaznog ─Нulnog iskustva.Disciplina podrazumeva dupli proces,napu┼бtanje pohlepe za ┼╛ivotom i ┼бirenje li─Нnog sopstva u univerzalno sopstvo.Kraj ove discipline je razli─Нito nazivan:

Samo-realizacija (siddhi)

emancipacija (mukti, mok┼бa)

sloboda (nirvana)

prosvetljenje (gjana)

bla┼╛enstvo (ananda)

U su┼бtini,to je bila apsolutna integracija ljudske li─Нnosti (kaivalja) slobodne od ograni─Нenja vezanosti i straha.(3)

Ovo iskustvo razli─Нitih filosofskih teorija i interpretacija,je bilo ono ┼бto je Mahavira nasledio. Stanje koje je bilo mogu─Зe dosegnuti ,a ┼╛ivotni problemi i misterije univerzuma bile otkrivene, bez pretpostavke o postojanju Boga ili otkrovenjem njegove volje. Vardhamana Mahavira i Gautama Buddha su postavili ─Нvrstu osnovu za ovaj intelektualni imid┼╛ Indije.Bhagavan Mahavira je poku┼бao da izgradi logi─Нki sistem intelektualnog napora i religijsku organizaciju baziranu na individualnom iskustvu,individualnim naporom i za individualno spasenje.тАЩтАЩ

1.4 DREVNOST ─РAINIZMA

─Рainizam sadr┼╛i tragove najranijeg razvoja filosofskog razmi┼бljenja u istoriji ─Нove─Нanstva.Op┼бte je priznato da je ─Сainska filosofija bila dovoljno napredna pre desetog veka pre n.e.Raniji tragovi ─Сainizma su,ipak,izgubljeni u drevnosti,a dostupni izvori informacija ne pru┼╛aju nadu njihovog otkrivanja.

Prema tradicionalnoj ─Сainskoj knji┼╛evnosti,postojala su dvadest i ─Нetiri Tirthankara koji su uspostavljali religijski poredak u razli─Нita vremena.Istorijski detalji o prvih dvadeset i dva Tirthankara nisu poznati,mada tradicionalni opis koji nalazimo u ─Сainskoj kni┼╛evnosti nije potpuno nedovoljan za razumevanje linije ─Сainske misli.Prema tradicionalnim informacijama,─Сainizam je propagiran od strane k┼бatrijskih (ratni─Нka klasa) prin─Нeva.On je odbijao,eksplicitno ili implicitno,brahmansku tvrdnju da su Vede nepogre┼бivi izvor duhovnog znanja i stoga,rituali u njima opisani,donose spasenje.

┼╜ivoti i u─Нenja poslednje dvojice Tirthankara,Bhagavana Par┼бvanatha i Bhagavana Mahavire,su istorijske ─Нinjenice.Od njihovih vremena pa na ovamo,imamo jasnu osnovu rasta ─Сainske religije i filosofije.Istorijski,priznato je da se,davno pre Hri┼б─Зanske Ere,─Сainska metafizi─Нka misao kristalizovala u kona─Нnu filosofsku ┼бkolu.Obele┼╛avalo ju je zna─Нajan odklon od vedskog sistema i stoga je bila smatrana za heterodoksnu misao.To nije bila samo reforma ortodoksne religije ve─З potpuno odvojeni religijski sistem.

1. The Story of Civilization: Part I. Our Oriental Heritage by Will Durant, Simon and Schuster, New York, 1935, pp.394-396.

2. Su┼бtina Veda,koja je i zadnji deo Vedske knji┼╛evnosti.

3. The History and Culture of the Indian People: The Age of Imperial Unity, Vol, II. R. C. Majumdar, General Editor;

Bharatiya Vidya Bhayan, Bombay, 1968.